Gotove sve religije o kojima danas nešto znamo svoja vrhunska božanstva stavljala su na vrhove planina. Olimp, Kailash, Fujijama samo su neki od mitskih visova na kojima su bila staništa vrhunskih bogova. Putujući i istražujući prostranstva svih 7 kontinenata otkrio sam da su gotovo sve visoke planine pod kojima su ljudi obitavali u prošlosti igrale važnu ulogu u vjerovanjima. Indra je stolovao na vrhovima Himalaja odakle je odlazio na bezbrojne pohode protiv zlog Ravane što je zapisano u drevnim Vedama. Starogrčki bog Zeus ustoličio se na Olimpu. Istovremenu u istočnim vjerovanjima slična svojstva se pripisuju bogu Djausu što mnoge povjesničare navodi na pomisao da današnje religije možda potječu iz istog izvora.
U Južnoj Americi Inke su na primjer vjerovale da su sami vrhovi Bogovi pa su im zato prinosili razne pa i ljudske žrtve. Najviši vrh Sjeverne Amerike također je bio svet za tamošnje Indijance. Zvali su ga Denali što atabaskanskom jeziku znači Veličanstveni.
Koliko znamo, iz Afrike nisu proistekle velike religije koje bi se mogli usporediti s Kršćanstvom, Islamom, Hinduizom ili Budizmom ali svejedno su lokalni stanovnici na najviše planine smjestili svoje bogove.
U Europi jednako kao i u našoj domovini crkve su građene na uzvisinama ili visokim bezputnim planinama. Prije dolaska kršćanstva za Ilire su mnoge planine također bile svete o čemu govore i današnji toponimi.
Australijski Aborigini su mnoga tamošnja uzvišenja smatrali za sveta mjesta od njih je najpoznatiji granitni monument Uluru u samo srcu tog kontinenta. Oceanija je po raznolikosti i količini raznih vjerovanja najmanje istražena ali time i vrlo zanimljiva.
Jedini kontinent za čije vrhove nisu vezane nikakva religiozna vjerovanja je Antarktika što je razumljivo jer je na njemu život za čovjeka nemoguć.
Istraživanja o genezi drevnih religija, mitova i kultova vodi nas do zanimljvih saznanja koja sežu u korijene razvoja ljudske civilizacije. Mnogi se istraživači slažu da većina vjerovanja potiču iz istog ili sličnog izvora bez obzirao o kojoj se religiji, mitu ili kultu i na kojem kraju svijeta govori.

Redatelj i scenarist: Stipe Božić
Producent Znanstveno-obrazovnog programa: Miro Mioč
Snimatelji: Joško Bojić i Stipe Božić
Producent serije: Joško Blajić
Glazba: Matej Meštrović
Suradnici: dr. Ivan Markešić , Nives Fabečić i Zvonimir Buljević
Montaža: Stipe Božić
Sinkronizacija: Ante Dorić
Urednik Znanstveno-obrazovnog programa: Domagoj Božidar Burić